Ponedjeljak – Petak 08:00 – 17:00

„Debelo” srce je slabo srce

„Debelo” srce je slabo srce

Od srčane slabosti, kad srce ne može da „napumpa” dovoljnu količinu krvi koja je potrebna organizmu, u zemljama u razvoju pati oko dva posto odraslih. Ali se ova bolest javlja kod čak šest do 10 posto starijih od 56 godina. Iako neki od bolesnika prežive više godina, progresija bolesti je odgovorna za ukupni mortalitet od 10 posto godišnje!

Zadebljanje srčanog mišića najčešće se javlja u djetinjstvu ili ranom pubertetu iako postoje slučajevi da se otkrije u kasnijoj životnoj dobi

Najčešći uzroci srčane insuficijencije su infarkt miokarda i druge forme ishemijske bolesti srca, povišen krvni pritisak, bolesti srčanih zalistaka te kardiomiopatije koje mogu biti ili posljedica zadebljanja srčanog mišića ili proširenja srca.

Nasljedna bolest i posljedica hipertenzije

Kod zadebljanja srčanog mišića (hipertrofična kardiomiopatija) karakteristična je hipertrofija miokarda lijeve komore, odnosno zadebljanje srčanog mišića. Ona može biti opstruktivna i neopstruktivna.

Zadebljanje srčanog mišića najčešće je nasljedno, mada cijela komora ili samo jedan njen dio može biti zadebljana i kao rezultat povišenog krvnog pritiska ili aktivnog bavljenja sportom.

Što se nasljeđivanja tiče utvrđeno je da će potomak osobe oboljele od hipertrofične kardiomiopatije imati 50 procenata mogućnosti da i sam ima zadebljano srce. Isto tako ova bolest ne preskače generacije i podjednako se prenosi i muškom i ženskom linijom.

No, dobra je vijest da ova bolest srčanog mišića ne mora utjecati na pogoršanje života, a sam tok bolesti različiti je od osobe do osobe. Zadebljanje se, inače,

najčešće javlja u djetinjstvu ili ranom pubertetu iako postoje slučajevi da se otkrije u kasnijoj životnoj dobi.

Dijagnoza zadebljanja srčanog mišića postavlja se na osnovu razgovora sa pacijentom (anamneza), kliničke slike, objektivnog pregleda, EKG-a, rendgenografije, ultrazvuka, kateterizacije srca i angiografije.

Što se tiče kliničke slike ona varira od asimptomatskog stanja do iznenadne srčane smrti. U mlađih osoba bolest može da protiče bez simptoma, da se slučajno otkrije sistolni šum, i da se dodatnim metodama otkrije priroda bolesti.

Simptomi koje treba shvatiti najozbiljnije

Od simptoma najčešće se osjeti kratak dah (dispnea, nedostatak kisika), koji se zajedno sa umorom javlja pri naporu ili manjoj fizičkoj aktivnosti. Otežano disanje nastaje usljed povećanog pritiska na kraju dijastole u lijevoj komori i u plućnim venama, jer je otežano punjenje lijeve komore.

Bol u grudima ili anginozna bol može se javiti tokom aktivnosti kao i u mirovanju pa i tokom sna. Bol može biti kratkotrajna, tupa, a može biti i dugotrajna. Događa se zbog nesrazmjere između snabdijevanja krvlju i povećane potrebe hipertrofičnog miokarda. Bol obično ne reagira na nitroglicerin, što može biti značajno za dijagnozu.

Neobjašnjiv umor može biti također jedan od simptoma jer se srce stalno napreže da bi pumpalo krv, što može rezultirati većom potrebom za snom. Za hipertrofičnu kardiomiopatiju karakteristični su i nepravilni otkucaji ili „preskakanje” srca.

Nalet znojenja obično je kod osoba koje boluju od kardiomiopatije vazan uz nepravilan rad srca tj aritmije. To znojenje je obično u vidu tzv. hladnog znoja koji osim sa aritmijama povezan je i s vrtoglavicama što ukazuje na to da srce nije uspjelo pumpati dovoljno krvi u mozak.

Od ostalih simptoma sinkopa ili stanja blizu sinkope, posljedica su malog udarnog volumena i vrlo čestih ventrikularnih aritmija. Sinkopa najčešće nastaje u naporu.

Ako se pojave navedeni simptomineophodno je javiti se kardiologu ili bar liječniku opće prakse. Pogotovo kad je reč o učestalim zaduhama, preskakanju srca, vrtoglavici ili nesvjestici.

Upozorenje osobama s visokim krvnim pritiskom

Zašto je bitno znati osnovne činjenice o hipertrofičnoj kardiomiopatiji? Prije svega zbog sprečavanja njenih posljedica. Ova bolest je nasljedna, ali se često ne prepoznaje. Nažalost, ona se ponekad utvrdi prilikom autopsije u slučajevima iznenadne smrti mladih i zdravih osoba.

S druge strane svi pacijenti koji imaju povišen krvni pritisak moraju znati da kod dugogodišnje neliječene ili neadekvatno liječene hipertenzije u srcu dolazi do zadebljanja (hipertrofije) srčanog mišića.

Krvne žile koje opskrbljuju srčani mišić kisikom i hranjivim materijama (koronarne arterije) nalaze se na vanjskoj strani srčanog mišića i opskrbljuju svojim najtanjim ograncima debljinu srčanog mišića od oko 1 cm.

Kada zbog povišenog krvnog pritiska dođe do zadebljanja srčanog mišića više od 1 cm u presjeku mišića, srčane (koronarne) krvne žile ne mogu opskrbiti dovoljnom količinom krvi najdublje dijelove srčanog mišića (endokarda) koji je odebljao i tada može nastupiti srčani udar (infarkt srca) i bez aterosklerotskih promjena tj. i bez stvaranja naslaga u koronarnim srčanim krvnim žilama koje opskrbulju srčani mišić.

Osnovna razlika u simptomima između angine i srčanog udara je u tome što angina često traje tratko i prođe nakon uzimanja lijek ili mirovanja, dok dok srčani udar traje duže od 30 minuta te se javlja kao osjećaj bola i nelagodnosti propraćen osjećajem težine, stiskanja ili drobljenja.

Ti osjećaji povezani sa srčanim udarom mogu trajti neko vrijeme pa se povući i onda iznova početi. Također je moguće osjećati bol ili nelagodu u drugim dijelovima tijela – rukama, vratu, vilici ili stomaku.

Kod srčanog udara mogu se javiti i simptomi poput hladnog znoja, osjećaja muke, znojenja i strah od smrti. Bitno je naglasiti da simptomi ne nestaju odmorom ili uzimanjem lijekova. Ukoliko osećate takve simptome bez oklevanja je potrebno zvati hitnu pomoć.

I zdravima može „preskakati” srce

I u zdravih ljudi srce ponekad kuca nepravilno. Ono što se osjeti kao preskakanje srca mogu biti uranjeni, dodatni ili preskočeni otkucaji. Mogu se javiti iznenadno bez vanjskih uzroka i dodatnih simptoma i iznenadno prestati.

Preskakanje srca mogu izazvati umor, nesanica, stres, velike količine kafe, čaje, coca-cole kao i alkohol. Nepravilni otkucaji mogu biti izolirani a mogu se javljati uz druge simptome kao što je naglo znojenje i vrtoglavica.

Šta je sinkopa?

Epizode vrtoglavice, osjećaja gubitka tla pod nogama, teškog disanja, hladnog znoja bez gubitka svijesti nazivaju se presinkope.

Epizode gubitka svijesti usljed navedenih i drugih simptoma nazivaju se sinkope. U slučaju da iskusite takvo što neophodno je zatražiti liječničku pomoć.

Piše: Prim.mr.sci. dr. Mirsad Đugum