Giht – Uzrok, simptomi i liječenje

Giht je složen oblik artritisa koji se javlja zbog nakupljanja kristala mokraćne kiseline u zglobovima. Ova bolest često izaziva izuzetno jake bolove, posebno tokom noćnih sati, a može utjecati na kvalitetu života onih koji se s njom suočavaju. Giht se često opisuje kao “bolest kraljeva” zbog povezanosti s prekomjernim konzumiranjem bogate hrane i alkohola, no u stvarnosti može pogoditi svakoga.

Giht se obično manifestuje u obliku akutnih napada, a kako bolest napreduje, može dovesti do hronične upale zglobova i oštećenja zglobova. Prepoznavanje uzroka i simptoma gihta od suštinskog je značaja za pravilno liječenje i upravljanje ovom bolešću.

Uzroci gihta

Glavni uzrok gihta je hiperuricemija, stanje koje se karakterizira povišenim razinama mokraćne kiseline u krvi. Mokraćna kiselina je nusprodukt razgradnje purina, koji se nalaze u mnogim namirnicama. Kada tijelo ne može adekvatno izbaciti ovu supstancu, ona se može nagomilati i formirati kristale koji se talože u zglobovima.

Prehrambene navike: Konzumacija hrane bogate purinima, kao što su crveno meso, školjke, sardine, te alkohol, posebno pivo, može povećati rizik od razvoja gihta. Prehrana bogata fruktozom, koja se često nalazi u zaslađivačima i gaziranim napicima, takođe doprinosi povećanju mokraćne kiseline.

Genetski faktori: Porodična anamneza može značajno utjecati na rizik od gihta. Ako su članovi porodice patili od ove bolesti, šanse da se razvije giht su veće. Nasljedni geni mogu utjecati na sposobnost tijela da metabolizira i izbacuje mokraćnu kiselinu.

Zdravstvena stanja: Određene bolesti i stanja, poput hipertenzije, dijabetesa, pretilosti i metaboličkog sindroma, mogu povećati rizik od gihta. Ove bolesti često dovode do promjena u metabolizmu i sposobnosti tijela da reguliše razine mokraćne kiseline.

Starost i spol: Giht je češći kod muškaraca nego kod žena, a rizik raste s godinama. Hormonalne promjene, poput menopauze, mogu povećati rizik kod žena.

Lijekovi: Neki lijekovi, poput diuretika, koji se koriste za liječenje hipertenzije ili edema, mogu povećati razinu mokraćne kiseline u tijelu. Također, lijekovi koji se koriste za liječenje tumora mogu dovesti do nakupljanja mokraćne kiseline kao nuspojave.

Simptomi gihta

Simptomi gihta često se javljaju iznenada i mogu varirati od osobe do osobe. Glavni simptomi uključuju:

Intenzivna bol: Jedan od najkarakterističnijih simptoma gihta je nagla i jaka bol koja obično počinje u zglobu palca. Ova bol može biti toliko intenzivna da čak i lagani dodir ili pritisak može izazvati neizdržive bolove. Napadi obično traju nekoliko sati do nekoliko dana.

Otečenost: Zglobovi pogođeni gihtom često postaju otečeni, crveni i topli na dodir. Oteklina se može širiti i na okolna tkiva, uzrokujući dodatne nelagode.

Ograničena pokretljivost: Tokom napada gihta, pokretljivost pogođenog zgloba može biti značajno smanjena. Osobe s gihtom mogu imati poteškoća u hodanju ili obavljanju svakodnevnih aktivnosti zbog bolova i ukočenosti.

Crvenilo i upala: Pogođeni zglob često izgleda crveno i upaljeno, a koža iznad njega može biti sjajna i napeta. Ovi simptomi su rezultat upalne reakcije tijela na nakupljanje kristala mokraćne kiseline.

Česti napadi: Giht se može javiti u ciklusima, a između napada osobe mogu doživjeti potpuno odsustvo simptoma. Međutim, kako bolest napreduje, napadi mogu postati učestaliji i teži, što može dovesti do hroničnog oblika gihta.

Dijagnostika

Dijagnosticiranje gihta može biti izazovno, jer simptomi mogu biti slični drugim oblicima artritisa. Međutim, ljekari koriste nekoliko metoda kako bi postavili tačnu dijagnozu.

Klinički pregled: Ljekar će započeti s detaljnim pregledom pacijentove medicinske istorije i provjeriti simptome. Tijekom pregleda, liječnik će obratiti pažnju na bolne i otečene zglobove te će procijeniti opseg pokretljivosti.

Laboratorijski testovi:

• Laboratorijske analize: Analiza mokraćne kiseline u krvi. Povišene razine mogu ukazivati na giht, ali nije uvijek presudno, jer neki ljudi s visokim razinama ne razvijaju bolest.
• Analiza zglobne tečnosti: Ova metoda uključuje uzimanje uzorka tečnosti iz zgloba pomoću igle. Laboratorijska analiza može otkriti prisutnost kristala mokraćne kiseline, što potvrđuje dijagnozu gihta.
• RTG snimanje: Rendgenski snimci mogu pomoći u isključivanju drugih uzroka bolova u zglobovima i omogućiti uvid u eventualna oštećenja zglobova uzrokovana gihtom.

Liječenje

Liječenje gihta obuhvata dvije glavne strategije: ublažavanje simptoma tokom napada i dugoročno upravljanje razinama mokraćne kiseline.

Lijekovi za ublažavanje simptoma:

• Nesteroidni antiinflamatorni lijekovi (NSAID): Ovi lijekovi, kao što su ibuprofen ili naproksen, pomažu u smanjenju boli i upale.
• Kolhicin: Ovaj lijek je posebno učinkovit u liječenju akutnih napada gihta i može smanjiti bol i upalu kada se uzima odmah na početku napada.
• Kortikosteroidi: Ako NSAID i kolhicin nisu dovoljni, ljekar može propisati kortikosteroide kao što je prednizon za smanjenje upale.

Lijekovi za dugoročno upravljanje: Nakon prvog napada gihta, važno je započeti s dugoročnom terapijom kako bi se smanjio rizik od budućih napada.

• Inhibitori xantina: Ovi lijekovi, kao što su alopurinol i febuksostat, smanjuju proizvodnju mokraćne kiseline u tijelu.
• Probenecid: Ovaj lijek pomaže tijelu da bolje izbacuje mokraćnu kiselinu kroz bubrege.

Lifestyle promjene: Osim lijekova, važno je napraviti promjene u načinu života kako bi se smanjio rizik od napada gihta. To može uključivati:

• Zdravu prehranu: Izbjegavanje hrane bogate purinima, kao što su crveno meso i morski plodovi, te povećanje unosa voća, povrća i cjelovitih žitarica.
• Povećanu hidrataciju: Konzumiranje dovoljno tečnosti pomaže u izbacivanju mokraćne kiseline iz tijela.
• Uravnoteženu tjelesnu težinu: Gubitak viška kilograma može smanjiti opterećenje zglobova i pomoći u kontroli razina mokraćne kiseline.

Prevencija

Prevencija gihta temelji se na usvajanju zdravih životnih navika i praćenju medicinskih savjeta. Evo nekoliko ključnih mjera koje mogu pomoći:

Pravilna prehrana:

• Smanjenje unosa purina: Ograničite konzumaciju crvenog mesa, organih mesa, školjki i ribe. Izbjegavajte i gazirane napitke sa visokim sadržajem fruktoze.
• Povećanje unosa voća i povrća: Voće i povrće može pomoći u smanjenju razine mokraćne kiseline.

Redovna fizička aktivnost: Uključite tjelovježbu u svakodnevicu, što može pomoći u održavanju zdrave tjelesne težine i poboljšanju općeg zdravlja.

Kontrola tjelesne težine: Gubitak viška kilograma može značajno smanjiti rizik od napada gihta. Zdrav način mršavljenja uključuje postepeno smanjenje težine uz pravilnu prehranu i tjelesnu aktivnost.

Redovne medicinske provjere: Ako ste imali napad gihta, redovito posjećujte ljekara radi praćenja razina mokraćne kiseline i prilagođavanja terapije prema potrebama.