Ponedjeljak – Petak 08:00 – 17:00

Napetost i emocije

Napetost i emocije

Psihosomatske bolesti kao što su hipertenzija, astma, čir i slične posljedica su stresa, dugotrajne i snažne emocionalne bure koja preusmjerava fiziološke procese u čovjekovom organizmu ka patološkim stanjima

Još je Hipokrat, otac medicine, upućivao na činjenicu da negativna emocionalna stanja ugrožavaju fizičko zdravlje, a istraživanja, koja su trajala i po 40 godina, danas pokazuju da burna događanja u životu čovjeka rezultiraju iznenadnim, često vrlo teškim bolestima.

Dugotrajne i snažne emocionalne bure mogu preusmjeriti fiziološke procese u čovjekovom organizmu ka patološkim stanjima, pa tako stres, iako sam po sebi nije bolest, često preraste u ozbiljno oboljenje tipa infarkta miokarda.

Tri faze

Stres, naime, izaziva posebnu, neuobičajenu napetost organizma koja se manifestira i funkcionalnim i morfološkim promjenama u organizmu. U tom procesu postoje tri faze: faza alarma, faza otpora i faza potpune iscrpljenosti.

Prvu fazu prepoznat ćete po tome što je osoba pod stresom stalno napeta, lošeg je raspoloženja, loše spava, povlači se iz društva, a i koncentracija joj je slabija.

U fazi otpora naš se organizam prilagođava takvoj situaciji pa čovjek i ne shvata da mu je zdravlje ozbiljno ugroženo i zato ne poduzima ništa da bi smanjio stres i popravio situaciju.

Zato nakon nekog vremena organizam dospijeva u fazu iscrpljenosti i tada je krajnje vrijeme da se potraži stručna, liječnička pomoć. Ako to izostane – na pozornici se pojavljuje neka psihosomatska bolest.

Stres napada srce jer pojačava lučenje “stresnih” hormona adrenalina i noradrenalina. Vremenom mogu nastati nepravilnosti u radu srca (srčane aritmije), bolovi u predjelu srca u miru i naporu (angina pectoris), a na kraju i srčani infarkt.

Osobe sa srčanim poremećajima pokazuju karakteristične crte ličnosti, tzv. A-tip ličnosti: vrlo su ambiciozne, hiperaktivne, društvene, s jakom kontrolom emocija. Dodatni faktori rizika kod takvih osoba su nepravilna prehrana, prekomjerno pušenje i uzimanje alkohola.

No, nije pošteđen ni mozak u kojem stres može izazvati “moždanu oluju”, koja se očituje paničnom reakcijom. Patološki stres i psihotraume imaju važnu ulogu u nastanku svih funkcionalnih duševnih poremećaja.

Negativni stres može izazvati poremećaje u radu žlijezda s unutarnjim izlučivanjem. Neke osobe u negativnom stresu gube apetit dok druge, pak, pretjerano jedu. Pretjerana gojaznost može biti praćena poremećajem metabolizma i razvojem šećerne bolesti.

Kad bismo dalje nabrajali na šta sve i kako djeluje stres ne bismo mogli zaobići probavni i imuni sistem, impotenciju i frigidnost pa čak i ljepotu jer negativni stres može uzrokovati različite promjene (mrlje, ekcemi, osipi) na koži i pojačano ispadanje kose, a sve to jer stresni hormoni izazivaju stezanje krvnih žila i slabe cirkulaciju u koži.

Promjena stila

Važno je, ipak, da se stres se može savladati i prije nego čovjek oboli. Ravnotežu možemo uspostaviti promjenom stila života i uspostavljanjem pozitivne komunikacije s okolinom. Nije jednostavno, jer treba stalno usklađivati vanjske i unutarnje faktore, postizati sklad tijela, uma i duše.

Najjednostavnije bi bilo – tražiti od svoga liječnika kakvu tabletu. Međutim, ko želi biti zdrav, mora se svakodnevno što više kretati da tijelo oslobodi nepoželjnih reakcija na stres. Kretanje je najjeftinije, najprirodnije i doista najdjelotvornije antistresno sredstvo, a pomanjkanje kretanja siguran je put u različite bolesti.

Značajna je uloga prehrane, korisne su razne tehnike opuštanja, vježbe istezanja, joga, masaža, akupunktura. Smijeh je najbolji lijek, muzika, opet, liječi mozak i dušu.

Ko najčešće obolijeva od psihosomatskih bolesti? Smatra se i da neki tipovi ličnosti imaju veću sklonost ka njima. Tako osobe koje zavise od drugih imaju veće šanse da obole od ulceroznog kolitisa, hipertenzija češće pogađa one koji potiskuju bijes i samo na prvi pogled djeluju smireno, a astmatičari se pasivno predaju sudbini.

Liječenje psihosomatskih bolesti je dugotrajan proces. Nekada je lijekove potrebno uzimati cijeloga života. No, one se ne liječe isključivo medikamentima jer se najbolji rezultati postižu kombinacijom psihoterapije i medikamenata.

Najkarajterističnije psihosomatske bolesti

Povišen arterijski pritisak,

gastroduodenalni ulkus,

ulcerozni kolitis,

hipertireoza,

bronhijalna astma,

hronični reumatoidni poliartritis,

neurodermatitis.

 

Namirnice koje stimuliraju stres

Alkohol – Jedna do dvije čaše alkohola dnevno, osobito crvog vina, za opuštanje i poboljšanje sna je u redu, ali više od toga podstiče izlučivanje adrenalina, što stvara nervozu i nesanicu.

Kafa – Jedan od omiljenih, pa čak i “ritualnih” napitaka sadrži tri stimulansa – kofein, teobromin i teofilin. Iako novija istraživanja govore o pozitivnom učinku kafe, budite oprezni. Pijte najviše dvije do tri kafe na dan te pokušajte da posljednja ne bude poslije 15 sati, osim, naravno, u slučajevima kada želite biti dulje budni. Ako ste skloni anemiji, odbacite naviku pijenja tamnog čaja ili kafe nakon jela jer umanjuju apsorpciju željeza.

Šećer – Agresivnost, pad koncentracije, lupanje srca, zaboravnost, strahovi, poteškoće s vidom, gubitak želje za seksom, poteškoće sa snom… Zvuči li vam nešto od toga poznato? Ako je odgovor “da”, i vi možda imate problem s reguliranjem šećera. Vremenom ćete opteretiti gušteraču i dovesti do dijabetesa.

Preslana hrana – umara adrenalne žlijezde i uzrokuje emocionalnu nestabilnost.

Preljuta hrana – u danima kada ste pod stresom izbjegavajte ovu vrstu hrane.

Cigarete – Djeluju kao blagi stimulans na centralni nervni sistem. Nije potrebno ni reći, ali ponovit ćemo – cigaretama veliko NE, i to naročito u kombinaciji s kafom.

Crveno meso – Često jedenje crvenog mesa podiže razinu dopamina i norepinefrina, a oba su povezana s povećanjem uznemirenosti i stresa.

Piše: Prim.mr.sci.dr. Mirsad Đugum