Ponedjeljak – Petak 08:00 – 17:00

Neraspoloženi ste i umorni – provjerite jetru !

Neraspoloženi ste i umorni – provjerite jetru!

Šta sve morate morate znati o jetri – kako radi, kako je oštećujete, kako obolijeva, šta joj smeta, koje lijekove ne podnosi, koju hranu voli i kako je čuvati

Tokom života pojedemo tone hrane, popijemo hiljade litara raznih napitaka, uzimamo mnogo razbih tableta, sirupa, antibiotika, konzumiramo razne stvari – među njima i izuzetno štetne – i sve će to proći kroz jetru. Jetra je teška kilogram i po i predstavlja najveću žlijezdu, a pored mozga, jedan je od najvažnijih organa, bez koje je život nezamisliv.

Na njeno zdravlje odražavaju se loše životne navike. Ona će reagirati ako se ne hranimo pravilno, ako jedemo s nogu, ako trpamo u sebe velike količine masne i pečene hrane, prženih krompirića, čipsa, krofni, lisnatog tijesta…

Poremećena funkcija jetre odražava se na cjelokupno zdravlje, među ostalim i na probavne organe koji su zaduženi za kvalitetnu detoksikaciju organizma. Usporava li jetra rad, organizam postepeno dolazi u stanje hroničnog trovanja.

Gdje boravi ljubav ?

Jetra je kompleksan organ i ima ulogu ne samo centralne laboratorije organizma nego je i važna komponenta našeg odbrambenog sistema. Zato nije slučajno što u Japanu ljubav ne izražavaju riječima “Volim te svim srcem“, već kažu „Volim te svom svojom džigericom!“

Najvažnije ćelije u jetri su hepatociti koji čine gotovo 90 posto njezina ukupnog volumena. Hepatociti imaju vrlo kompleksnu strukturu i obavljaju niz ključnih funkcija za održavanje organizma u zdravom stanju.

Hroničan umor, depresija, česte glavobolje, nesanice, promjene raspoloženja, težak PMS, probavne tegobe (nadutost, mučnina, zatvor) mogu biti simptomi oštećenja ili disfunkcije jetre. To su važni znakovi da s jetrom nije sve kako treba, no često ih ne doživljavamo kao alarm.

Šta raditi kad se jetra ošteti ?

Oštećenje bilo kojeg uzroka može biti akutno i hronično. Ako bolest ne pređe iz akutne u hroničnu fazu, jetra se potpuno oporavlja. Dođe li do hroničnog oštećenja, tada postepeno dolazi do smanjenog funkcionalnog kapaciteta jetre (smanjuje se broj hepatocita te time i njihova ukupna funkcionalna sposobnost) te stvaranja ožiljnog tkiva (fibroza) kao reakcije na upalni proces, što mijenja anatomiju jetre i dovodi do komplikacija.

Uznapredovala fibroza jetre naziva se ciroza jetre, koju karakteriziraju dva problema: smanjena masa funkcionalnih jetrenih ćelija te redistribucija krvotoka jetre s brojnim posljedicama.

A kad oboli?

Jetra ima ograničen način reagiranja, tako da je za sve njene bolesti karakteristično propadanje hepatocita ili ćelija žučnog epitela, upalna reakcija i stvaranje veziva, što znači da svaka hronična bolest jetre, ako je neliječena, može dovesti do ciroze.

Najčešće bolesti jetre su alkoholna bolest jetre, virusna bolest jetre, masna jetra i oštećenje jetre lijekovima. Masna jetra je najčešća posljedica pretjeranog uzimanja alkohola. Potencijalno je reverzibilna ako osoba prestane uzimati alkohol. Obično ne daje simptome, a očituje se povećanom jetrom.

Znakovi bolesti jetre

Bez obzira na uzrok bolesti jetre, neki su simptomi i znaci karakteristični. Najčešći simptomi bolesti jetre su umor, opća slabost, mučnina, gubitak apetita i bol u trbuhu.

Kod uznapredovale bolesti javljaju se poremećaj mentalnih funkcija, smanjen libido, poremećaj plodnosti i menstrualnog ciklusa. Znaci bolesti jetre ovise o stupnju oštećenja i to su više prisutni što je bolest više uznapredovala.

Najčešći su žutica, gubitak mišićne mase, pljesniv zadah, povećana sklonost krvarenju, paukoliki angiomi, crvenilo dlanova, smanjena dlakavost, ginekomastija, nakupljanje tekućine u trbuhu i otok ekstremiteta.

Lijekovi koje jetra ne voli

Neki lijekovi i tvari direktno oštećuju jetru (toksično oštećenje), naprimjer paracetamol, nesteroidni antireumatici, neki antibiotici i otrovanje gljivom amanitom.

Neki lijekovi dovode do oštećenja jetre zbog preosjetljivosti organa, naprimjer anestetik halotan, indometacin i brojni drugi. Konačno, neki lijekovi uzrokuju kolestatsko oštećenje jetre (zastoj žuči) poput fenotijazina, nekih antidepresiva i spolnih hormona.

U pravilu, prekid uzimanja lijeka dovodi do prestanka procesa oštećenja i oporavka jetre. U rijetkim slučajevima, naročito ako se kod kroničnog uzimanja lijeka ne registrira oštećenje jetre, može doći do uznapredovale fibroze i ciroze.

Principi liječenja jetrenih bolesti

Poznato je pravilo u medicini da je bolje spriječiti nego liječiti. Neke jetrene bolesti možemo spriječiti izbjegavanjem štetnih tvari i adekvatnom prehranom (alkoholna bolest jetre, masna jetra) te cijepljenjem (hepatitis A i B).

Jetrene bolesti različitih uzroka mogu klinički izgledati vrlo slično, jer jetra ima ograničen način reagiranja na bolest. Stoga je vrlo važno postaviti preciznu dijagnozu i dati ciljanu terapiju kako je navedeno kod pojedinih bolesti.

U slučaju neuspjeha terapije i razvoja terminalne faze bolesti (tzv. dekompenzirana ciroza jetre) terapijska je opcija transplantacija jetre.

Široj javnosti poznati su lijekovi koji se godinama koriste, a zovu se hepatoprotektivi, dakle lijekovi sa zaštitnim svojstvima za jetru. Ti lijekovi nikada nisu primarna terapija bolesti jetre jer sami ne mogu promijeniti tok bolesti, no korisni su kao pomoćni lijekovi odnosno kao sredstva koja povećavaju djelotvornost specifičnih lijekova.

Na svjetskom tržištu ih je velik broj, a mogu se prema mehanizmu djelovanja podijeliti u dvije osnovne skupine: antioksidanse i antiupalne/antifibrotičke lijekove. Klasični antioksidansi su vitamin E i betain.

Kako se zaštititi od oštećenja jetre

Jednostavne mjere kojima ćemo štititi jetru su zdrava prehrana i izbjegavanje prekomjerne težine te izbjegavanje alkohola. Zdrava dijeta je dijeta bogata povrćem i voćem, žitaricama, leguminozama (grašak, bob, grahorice), orasima i sjemenkama.

Poželjno je uzimati suplemente vitamina i minerala ako postoji sumnja na njihov deficit. Važno je održavati tjelesnu težinu normalnom i živjeti zdravo, sa svakodnevnom fizičkom aktivnošću.

Za jetru su loše zasićene masti (uglavnom u hrani životinjskog porijekla), rafinirani šećer i ponajviše alkohol.

Jetra ne voli kafu i alkohol

Nekontrolirano konzumiranje kafe može biti štetno za jetru i dovesti do njene iscrpljenosti. Poznato je da osobe koje su u mladosti obožavale kafu u zrelim godinama je ne podnose.

Zašto? Zbog “izmorenosti jetre“ koja je u ranoj mladosti morala odraditi velike poslove detoksikacije i sada se već umorila. Kafa se, naime, tokom uzgoja vrlo često tretira pesticidima, a njezinim prženjem nastaju kancerogeni produkti.

Neumjereno konzumiranje alkohola može uvelike pridonijeti oštećenju jetre. Alkohol se razgrađuje u jetri i svako pretjerano ispijanje alkoholnih pića ostavit će štetne posljedice ne samo na zdravlje jetre već i mozga, gušterače, dvanaesnika i centralnog nervnog sistema.

Opterećenje jetre alkoholom ometa lučenje probavnih enzima u jetri i dovodi do smanjene apsorpcije masti, bjelančevina i vitamina topljivih u masti te vitamina B skupine, posebice vitamina B1 i folne kiseline.

U konačnici, toksičan učinak alkohola može rezultirati pojavom masne jetre, upalnih promjena u stanicama jetre ili hepatitisom te pojavom ciroze. No, čaša vina nakon glavnog obroka neće učiniti štete ni ženama ni muškarcima.

Štetnost pušenja i toksina

Uvlačenjem duhanskog dima čovjek uvlači više od 4000 različitih toksičnih spojeva; nikotin, bezapiren, policikličke aromatske ugljikovodike, cijanid, katran, acetaldehid, akrolein i sl.

To je veliko opterećenje za jetru koja mora odraditi detoksikaciju za svaki sastojak duhanskog dima. Tragovi pesticida u hrani nakupljaju se u jetri i mogu biti uzrokom oštećenja.

Važno je sve namirnice temeljito oprati kako bi se izbjegli nepoželjni toksični spojevi; pesticidi, insekticidi, aditivi u što većoj mjeri. Površine na kojima namirnice pripremamo moraju biti besprijekorno čiste.

Jetri smeta prejedanje

Prejedanje i pretjeran svakodnevan unos hrane jedan je od čestih uzroka smanjene funkcije jetre. Neumjerenost u hrani i piću traži od jetre “prekovremeni” rad, a umorna jetra nije baš učinkovita u detoksikaciji štetnih tvari kao kad je ovaj organ rasterećen.

Namirnice koje jetra voli

Za dobro stanje jetre izuzetno je važna i pravilna funkcija bubrega, stoga treba jesti što više voća i povrća bogatog kalijem, poput banana, badema, paradajza, grožđica, šljiva i dnevno osigurati optimalne količine vode (1 do 2 litre).

Ako želite očuvati zdravlje jetre, čistite je i detoksicirajte pijući svježe sokove od povrća poput mrkve, cikle, radiča i maslačka. Artičoka, kao i sikavica i čičak, obiluje silimarinom i inulinom koji izuzetno dobro čuvaju jetru od štetnih posljedica i oštećenja, a zahvaljujući bogatom sadržaju tvari cinarina artičoka je pravi izbor za “odmašćivanje” jetre.

Cinarin i kafeinska kiselina kojima obiluje artičoka imaju izrazito hepatoprotektivni učinak te su pravi izbor u zaštiti zdravlja jetre.

Inulin je balastna tvar ili vlakno koje pomaže pražnjenju crijeva, što je vrlo važno za dobro stanje jetre jer je svaki zatvor ili opstipacija veliko opterećenje za nju.

Osim toga, inulin je prirodni prebiotik, odnosno hrana za dobre bakterije crijeva. Potičući njihov rast i razvoj i sprečavajući rast i razvoj patogenih bakterija, inulin je često dodavan prebiotik u fermentirane mliječne proizvode.

Osobama koje brinu za svoje zdravlje savjetuje se da nakon svakog obroka piju čaj od čička jer silimarin, aktivna tvar kojim obiluje ova biljka, ima blagotvoran učinak na jetru. Ta čudesna biljka kojom se djeca vole igrati hiljadama se godina koristi u liječenju jetre.

Silimarin se pokazao djelotvornim kod jetre oštećene alkoholom, žutice, žučnih kamenaca, kao i kod ostalih hroničnih bolesti poput gljivičnih. Poznato je i snažno protuupalno djelovanje silimarina. Silimarin djeluje poput tjelohranitelja, veže se na receptore i na taj način štiti i spašava jetru.

DA – bijelom luku i voću

Bijeli luk ima snažan antibakterijski i antivirusni učinak i djelotvorno snižava nivoe štetnog holesterola, a sumporni spojevi pomoć su u detoksikaciji teških metala poput žive.

Savjet nutricionista: kada god ste u prilici, uzmite dnevno barem jedan obrok bijeloga s obiljem maslinova ulja jer je češnjak odličan dezinficijens.

Voće, posebno ono bogato pektinom (prehrambenim vlaknom topivim u vodi), poput jabuka i krušaka, djelotvorno snižava holesterol. Pektin se, naime, veže na žučne kiseline i na taj način podupire snižavanje nivoa holesterola i rasterećuje jetru.

Dnevno u organizam treba unijeti oko 25 g balastnih tvari, stoga je savjet jesti što više svježeg voća i povrća, poput zobi, riže, šljiva, citrusa, mahunarki i kelja pupčara.

Mahunarke poput graška i graha bogat su izvor aminokiseline arginina koja podupire detoksikaciju amonijaka – toksičnog nusprodukta koji nastaje razgradnjom proteina, a taj proces događa se upravo u jetri.

Poželjne namirnice

VOĆE: bez ograničenja.

POVRĆE: kuhano s obiljem maslinova ulja.

SUPE: nemasne, uglavnom od povrća.

JAJA: bjelance bez ograničenja i najviše tri jaja sedmično.

SIR: svježi sir obranog mlijeka.

MESO: perad: piletina i puretina, teletina (sve bez masnoća, uglavnom kuhano ili pripremljeno u foliji ili voku bez masti ili pirjano na maslinovom ulju).

RIBA: bijela, pripremljena na lešo.

MASNOĆE: 1 kašika maslinova ulja te nekoliko maslina dnevno.

KRUH I ŽITARICE: integralna riža, integralna tjestenina te kruh od cjelovitih žitarica bez puno masnoće.

SLASTKIŠI: domaći med pouzdanog porijekla, posebno kestenov i domaći džemovi bez aditiva i konzervansa.

NAPICI: čaj od čička, kadulje, mente, svježe cijeđeni sok voća i povrća, voda.

Šta se može dodatno uzimati

Vitamini B skupine – omogućavaju dobar metabolizam masti, ugljikohidrata i bjelančevina; rasterećuju i obnavljaju jetru

Vitamin C – detoksicira jetru kao antioksidans te neutralizira toksine

Lecitin, fosfolipid – sprečavaju odlaganje masti u jetri

Propolis i pelud – pčelinji proizvodi koji čuvaju jetru od nekih kemijskih otrova i alkohola “loveći” i neutralizirajući slobodne radikale

Aminokiseline cistein, metionin, glutation – velika su pomoć u detoksikaciji i zaštiti jetre

Silimarin – detoksicira jetru.

Piše: Prim.mr.sci. dr. Mirsad Đugum