Periferna arterijska bolest (PAB): kako prepoznati simptome i početi liječenje

Periferna arterijska bolest (skraćeno PAB) je hronično oboljenje koje nastaje kada se suze ili začepe arterije koje dopremaju krv u noge (rjeđe ruke). Najčešći uzrok je ateroskleroza – proces nakupljanja naslaga masti i holesterola na unutrašnjim zidovima krvnih sudova. Ova bolest nije samo „problem nogu“ – ona je upozorenje da su i druge arterije u tijelu, uključujući one koje vode ka srcu i mozgu, potencijalno ugrožene.

Koje osobe su u riziku?

Iako se često javlja kod starijih, PAB sve češće pogađa i mlađe osobe, naročito one sa izraženim faktorima rizika. Najvažniji među njima su:

• pušenje, koje direktno oštećuje zidove arterija
• dijabetes, jer ubrzava razvoj ateroskleroze
• visok krvni pritisak i povišene masnoće u krvi, koji dodatno opterećuju krvne sudove
• gojaznost i fizička neaktivnost
• porodična istorija kardiovaskularnih bolesti

Prisutnost više ovih faktora značajno povećava vjerovatnoću da će se bolest razviti, čak i ako simptomi još nisu vidljivi.

Kako prepoznati prve znakove?

Najtipičniji simptom je klaudikacija – bol, grčenje ili osjećaj težine u nogama pri hodanju, koji nestaje pri odmoru. Kod blažih oblika, ovaj bol se javlja tek pri većem naporu, dok kod uznapredovalih slučajeva može biti prisutan već nakon nekoliko koraka. Osim toga, mogu se javiti:

• hladnoća i utrnulost u stopalima, naročito na jednoj strani
• slabiji ili neosjetan puls u stopalima ili gležnjevima
• promjene boje kože (blijeda, plavičasta)
• rane koje sporo zarastaju ili infekcije na stopalima
• gubitak dlaka i tanka, sjajna koža na nogama

Ove promjene ukazuju na hronično slabiju prokrvljenost tkiva. Ako se zanemare, mogu dovesti do ozbiljnih komplikacija, uključujući gangrenu i amputaciju.

Kako se postavlja dijagnoza?

Dijagnostička obrada počinje kliničkim pregledom, pri čemu ljekar može primijetiti smanjen puls, hladnoću ekstremiteta ili zvuke turbulentnog protoka krvi. Najčešći inicijalni test je ABI (ankle-brachial index) – poređenje pritiska u gležnjevima i nadlakticama. Vrijednosti ispod normale ukazuju na postojanje PAB-a.

Po potrebi, radi se i dupleks ultrazvuk krvnih sudova, CT ili MR angiografija, a u složenijim slučajevima i klasična angiografija, kojom se precizno utvrđuje lokacija i stepen začepljenja arterija.

Početak liječenja

U ranim fazama, liječenje PAB-a često ne zahtijeva invazivne metode. Prvi i najvažniji korak jeste promjena načina života, koja podrazumijeva:

• prestanak pušenja, jer čak i jedna cigareta dnevno pogoršava stanje
• kontrolu šećera, krvnog pritiska i masnoća u krvi
• umjerenu fizičku aktivnost, poput redovnog hodanja
• zdravu i uravnoteženu ishranu, s naglaskom na povrće, voće, integralne žitarice i zdrave masti

Lijekovi su također važni, naročito kod uznapredovalih slučajeva. Propisuju se:

• antitrombocitni lijekovi (npr. aspirin), radi smanjenja rizika od tromboze
• statini, za regulaciju holesterola
• lijekovi za poboljšanje cirkulacije, koji ublažavaju simptome i poboljšavaju hodnu distancu

Ako se bolest ne kontroliše konzervativnim mjerama, moguće su i invazivne intervencije poput angioplastike sa postavljanjem stenta ili bypass operacije, gdje se stvara novi put za protok krvi oko začepljenog segmenta.

Reagujte na vrijeme

Periferna arterijska bolest može se godinama razvijati tiho, ali posljedice mogu biti izuzetno ozbiljne. Bol pri hodanju, hronična hladnoća u nogama, rane koje ne zarastaju – to su signali koje ne treba ignorisati.

Pravovremeni kardiološki ili internistički pregled, precizna dijagnostika i uvođenje terapije u ranoj fazi mogu spriječiti ozbiljne komplikacije i sačuvati kvalitet života. Ukoliko imate faktore rizika ili bilo koji od navedenih simptoma, javite se na pregled. Bolje je spriječiti nego liječiti, a periferna arterijska bolest je jedan od onih stanja gdje to zaista vrijedi.