Ponedjeljak – Petak 08:00 – 17:00

Štitnjača boluje od stresa i hemije

Štitnjača boluje od stresa i hemije

Nedostatak hormona štitnjače usporava metabolizam, rad srca tj. puls, peristaltiku crijeva, pojačava umor, sklonost spavanju noću ali i tokom dana zatim osjećaj hladnoće

Autoimune bolesti štitne žlijezde su u porastu. Po nekim statistikama gotovo svaki drugi stanovnik Balkana ima uvećanu štitnjaču, ali najviše njih nikada neće osjetiti poremećaj u njenom radu.
Žene obolijevaju više nego muškaraci, odnos je 10 prema jedan, što vjerovatno ima veze sa lučenjem ženskog spolnog hormona. U najvećem broju slučajeva u osnovi je neka vrsta autoimune bolesti, kada imunološki sistem, iz nekog nepoznatog uzroka, počinje bombardirati žlijezdu antitijelima.
Još se ne zna zašto se to dešava, ali je dokazano da veliki utjecaj na štitnu žlijezdu ima okoliš. Da li će ona raditi pojačano (hipertireoza) ili smanjeno (hipotireoza) može zavisiti i od nekih supstanci koje se nalaze u zraku, vodi i hrani.

Opasnost iz plastične flaše
Tako bisfenol A, koji se nalazi u plastičnim materijalima pa tako i u svakoj plastičnoj flaši vode, ali i drugim konzervama, ometa cjelokupni imunitet. Najgore je to što se još ne zna koja je doza bisfenola A opasna.
Naravno da problem neće izazvati jedna plastična boca s vodom, ali ako je neko već sklon autoimunim bolestima štitnjače, a redovno pije vodu iz plastičnih boca, jednog dana bi mogao imati problema.
Štitnjači ne prijaju ni razne namirnice životinjskog porijekla ako su životinje tretirane hormonima. Životinjama se često daju hormonski preparati da bi bile veće, imale više mesa, a sa mesom unosimo i te hormone.
Na funkciju štitnjače značajno utječe i količina joda uzetog hranom. Višak joda kod prijemčivih osoba može poremetiti tu funckiju i napraviti ili hipo ili hipertireozu.
Stres može pokrenuti proces, ali uzroci ostaju nepoznati, a vjerovatno dolaze svana. Da li je to neki virus, bisfenol A ili neka druga hemijska materija, medicina još nema objašnjenja i ne zna koga konkretno da okrivi kao neposrednog izazivača.
Nema konkretnih dokaza da bi se na optuženičkoj klupi našao i duhan, mada u njegovom dimu ima mnogo endokrinih „ometača“ koji, također, mogu da poremetiti funkciju ove žlijezde.

Zašto so treba jodirati
Hipotireoza je stanje pri kojem je štitnjača slabije aktivna i stvara premalo svojih hormona. Vrlo teška hipotireoza zove se miksedem. Najčešći uzrok ovog poremećaja je nedostatak joda u hrani i Hašimotov tiroiditis.
U razvijenim zemljama jod se dodaje u sol kao namirnicu koju svi ljudi konzumiraju i na taj način se sprečava mogućnost njegovog nedostatka u hrani.
Kod Hašimotovog tiroiditisa štitnjaču oštećuju antitijela koju osoba stvara na vlastite ćelije štitnjače čime se ova žlijezda mijenja, postaje povećana, a zatim godinama nakon početnih promjena nastaje najčešće hipotireoza, jer se funkcijska područja u žlijezdi potpuno uništavaju.
Nedostatak hormona štitnjače usporava metabolizam, rad srca tj. puls, peristaltiku crijeva, pojačava umor, sklonost spavanju noću, ali i tokom dana, zatim osjećaj hladnoće.
Hrana se u organizmu sporije razgrađuje i ugrađuje se u masno tkivo, javljaju se znakovi slabijeg pamćenja i gubitka koncentracije, organizam je jednostavno rečeno kompletno usporen.
Mijenja se izraz lica postaje, glas je promukao, govor polagan, usporeniji.
Ljudi s hipotireozom uglavnom dobivaju na težini mada im se apetit nije promijenio. Mnogi se žale na zatvor stolice, lošije podnose hladnoću ili im je stalno hladno.
Kosa postaje prorijeđena, gruba i suha a koža postaje gruba, suha, ljuskava i stanjena. Puls može biti sporiji, ponekad ubrzaniji. Mnogi bolesnici razvijaju sindrom karpalnog kanala (osjećaju bockanje ili bol u rukama). Neki, osobito stariji, mogu djelovati zbunjeno, zaboravljivo ili dementno.
Ovi simptomi mogu se zamijeniti s Alzheimerovom bolešću ili nekim drugim oblikom demencije, mlađe osobe i osobe srednje dobi, osobito žene, mogu svojom kliničkom slikom upućivati na hipotireozu a u podlozi ovog organskog poremećaja može biti depresija. Doduše liječnik će lako razlikovati ova dva poremećaja i primijeniti adekvatno liječenje.
Hipotireoza koja se ne prepozna ili ne liječi može dovesti do anemije, niske temperature tijela i zatajenja srca. Ova situacija može dovesti do smetenosti, stupora ili kome (miksedemska koma), a sve to i do po život opasnih komplikacija.

Liječenje je doživotno
Hipotireoza se liječi nadomjestkom hormona koji štitnjača manje luči. Oblik kojem se daje prednost u terapiji je sintetički tireoidni hormon T4. Drugi oblik se dobiva iz osušene štitnjače životinja. Općenito liječnici smatraju hormon dobiven iz osušene štitnjače životinja manje djelotvornom, jer je dozu potrebnu za regulaciju teško uskladiti.
Liječenje hipotireoze, osobito Hašimotovog tiroiditisa je doživotno. Rijetko se događa da se u starijoj dobi liječenje hipotireoze izostavlja nakon određenog vremena.
Tablete za nadomjestak hormona štitnjače moraju se uzimati uvijek ujutro, NATAŠTE. To mnogi ne poštuju i lijek uzimaju tokom dana što umanjuje njegovu djelotvornost. Na taj način neće biti dobro reguliran nivo hormona u krvi, a vrijednosti hormona u krvi će oscilirati, što naravno dovodi do lošijih rezultata liječenja.

Piše: