Šta podrazumijeva neuropsihijatrijski pregled?

Što je neuropsihologija? Neuropsihologija je područje specijalnosti koje spaja medicinska polja neurologije, psihologije i psihijatrije. Neuropsihijatrijski pregled ili procjena je sveobuhvatan test širokog spektra mentalnih funkcija uključujući i ponašanje.

Stručnjaci za bihevioralno zdravlje u ovom području posebno promatraju kako vanjski okidači stvaraju psihološke događaje koji utječu na neurone u mozgu. Područje se sastoji od dvije glavne vrste neuropsihologije: kognitivne i kliničke. Kognitivni neuropsiholozi provode istraživanja koja pomažu u daljem razvoju ovog područja. Klinički stručnjaci u tom području koriste se zaključcima svojih kognitivnih kolega kako bi pomogli pacijentima.

Neuropsihijatrijska procjena može ili procijeniti opseg poznatog problema ili dovesti do novih dijagnoza. Doktori ih mogu koristiti za pomoć pacijentima s bolestima koje ljudi obično smatraju fizičkim problemima, uključujući moždani udar, Alzheimerovu bolest i ozljede glave. Ovi pregledi također mogu otkriti poremećaje mentalnog zdravlja, uključujući anksioznost i bipolarni poremećaj.

Kakvi god bili rezultati, oni će postati dio vaše trajne medicinske historije. Oni će također biti od pomoći u razumijevanju vaše trenutne zdravstvene slike i budućih medicinskih potreba.Ako vam je ikada rečeno da biste se trebali podvrgnuti neuropsihološkom testiranju, shvatite da su testovi namijenjeni da se dobije slika zdravlja vašeg mozga u ovom trenutku. Vaše sposobnosti razmišljanja mogu se pogoršati ili poboljšati. Kada vi i vaš doktor dobijete više informacija o vašem mozgu, kasnije ćete moći donositi pametnije odluke o svom mentalnom i fizičkom zdravlju.

Zašto su važni neuropsihijatrijski pregledi?

Kada dijete ne dostigne razvojne prekretnice ili ima poteškoća s učenjem, neuropsihološko testiranje može pomoći u dijagnosticiranju problema i omogućiti roditeljima da pronađu odgovarajući tretman. Dijagnoze u ovoj kategoriji uključuju: poremećaj senzorne obrade, jezični poremećaji, poremećaj autističnog spektra, neotkriveni poremećaji napadaja, ADHD i disleksija.

Kada pacijent doživi probleme s raspoloženjem koje je teško dijagnosticirati, ovi pregledi mogu pomoći u prepoznavanju bilo kojeg problema, uključujući bipolarni poremećaj, teška depresija, psihoza i šizofrenija.

U mnogim slučajevima doktori i stručnjaci za mentalno zdravlje možda ne znaju tačno na šta trebaju testirati pacijenta. Bolesnici mogu imati simptome koji mogu biti posljedica brojnih poremećaja. Na primjer, doktori možda neće znati je li nečiji gubitak pamćenja posljedica disocijacije nakon traume, TBI-a ili ranog početka Alzheimerove bolesti. U tim slučajevima stručnjaci mogu provesti niz testova kako bi isključili određene poremećaje ili dobili potvrdu drugih. Ovaj proces je poznat kao diferencijalna dijagnoza. Tokom diferencijalne dijagnoze, doktor će također uzeti kompletnu medicinsku historiju pacijenta. Specifični fizički pregledi također mogu biti dio ovog procesa, ovisno o pacijentovim simptomima. Postoje mnogi testovi koji pomažu stručnjacima i pacijentima da promatraju nekoliko kognitivnih funkcija odjednom. Neuropsiholozi će koristiti simptome pacijenta kako bi odlučili koji testovi mogu pomoći.