Ponedjeljak – Petak 08:00 – 17:00

Poliklinika Atrijum Pulmologija

Spirometrija

Spirometrija je dijagnostički test koji se koristi za mjerenje količine zraka koju možete udahnuti i izdahnuti te brzine protoka zraka u i izvan pluća. Ovaj test može pomoći u dijagnosticiranju različitih bolesti dišnog sustava, kao što su astma, HOPB (hronična opstruktivna plućna bolest), fibroza pluća i druge.

Tokom spirometrije, sjedite ispred aparata koji mjeri vašu plućnu funkciju. Ljekar će vam dati dio uređaja koji trebate staviti u usta i zatvoriti usne oko njega, a zatim duboko udahnuti. Nakon toga, trebate brzo i snažno izdahnuti sve zrakove iz pluća dok je aparat uključen. Postupak se može ponoviti nekoliko puta kako bi se dobili tačniji rezultati. Cijeli postupak obično traje 10 do 15 minuta, ali i to može varirati u zavisnosti od individualnog stanja i potreba pacijenta.

Spirometrija može otkriti probleme s plućima, uključujući smanjenu plućnu funkciju, što može ukazivati na astmu ili HOPB. Također može pomoći u praćenju napretka bolesti i u procjeni učinka terapije. 

Spirometrija je siguran postupak bez rizika od ozbiljnih nuspojava. Međutim, može biti malo neugodna, osobito ako imate problem s disanjem. Ako imate bilo kakvih problema s disanjem ili ste zabrinuti zbog ovog testa, obratite se svom ljekaru.

Pravilno držanje pacijenta tokom izvođenja spirometrije:

  • Pacijent bi trebao da uspravno sjedi, jer postoji razlika u količini vazduha koju pacijent može izdahnuti iz sjedećeg položaja, u odnosu na stojeći položaj. U tom slučaju važno je da pacijent sjedi uspravno, a ukoliko to nije moguće postići, onda je stojeći položaj bolje birati od ležećeg;
  • Stopala pacijenta treba da stoje ravno na potu, sa nogama koje nisu prekrštene, čime se obezbjeđuje stanje u kojem nije potrebna upotreba mišića za položaj nogu;
  • Najbolje bi bilo da pacijenti nose široku odjeću;
  • Ukoliko pacijenti imaju aparatić ili protezu u svojim ustima, takve strukture se ne vade, izuzev ako nisu jako labave i mogu predstavljati opasnost.
  • Ljekari bi trebali koristititi stolicu sa naslonima za ruke i leđa, jer nekim pacijentima se pri maksimalnom izdisaju može vrtjeti u glavi, zbog čega se mogu zanjihati ili onesvijestiti;
  • U bolničkom okruženju, prilikom tretiranja nekih bolesti pacijenta, može biti teško postići izvođenje ovog pregleda dok je pacijent u sjedećem položaju, te obično bude riječ o ležećem položaju. Takav položaj izvođenja pregleda treba dokumentirati za sva buduća testiranja.

Povezane usluge iz iste oblasti