RTG pregled pluća
RTG pluća prvi je korak u očuvanju zdravog unosa kisika u Vaše tijelo. Naša pluća trebaju konstantnu njegu...
RTG (rendgen) dijagnostika je jedna od najstarijih i najčešće korištenih metoda dijagnosticiranja u medicini. Radi se o tehnici koja koristi elektromagnetsko zračenje u obliku rendgenskih zraka kako bi se dobile slike unutarnjih struktura tijela. RTG dijagnostika je neinvazivna i brza, što je čini korisnom u dijagnosticiranju raznih bolesti i stanja. U RTG dijagnostici, pacijent stoji, leži ili sjedi ispred rendgenskog stroja, a tijelo se izlaže maloj količini jonizirajućeg zračenja. Rendgenski zraci prolaze kroz tijelo i stvaraju sliku na posebnom filmu ili na digitalnom senzoru koji se nalazi na drugoj strani pacijenta. Na slikama se mogu vidjeti kosti, unutarnji organi i meka tkiva. RTG dijagnostika je relativno jeftina i brza te je dostupna u gotovo svim bolnicama i medicinskim ustanovama. Međutim, izloženost jonizirajućem zračenju može biti štetna, posebno kod češćeg ponavljanja postupka. Zbog toga se obično izbjegava u dijagnosticiranju trudnica i djece te se primjenjuju druge, sigurnije metode dijagnostike.
RTG ždrijela i jednjaka – faringoezofagografija je dijagnostički postupak koji se koristi za vizualizaciju gornjeg dijela probavnog sistema – ždrijela (faringe) i jednjaka (ezofag). Postupak se često koristi za dijagnosticiranje problema poput gutanja ili želučanih problema, upala ili tumora u području ždrijela i jednjaka.
Tijekom faringoezofagografije pacijent će popiti poseban kontrastni medij (obično barijev sulfat) koji će omogućiti radiologu da vidi područje ždrijela i jednjaka na rendgenskim slikama. Postupak se obično provodi u rendgenskoj sobi ili fluoroskopskoj sobi. Fluoroskopija je dijagnostička metoda koja omogućuje neprekidno gledanje unutrašnjih struktura tijela u stvarnom vremenu.
Tokom postupka pacijent će se obično morati okrenuti u različite položaje kako bi se dobile slike iz različitih kutova. Radiolog će pratiti kako kontrastni medij prolazi kroz ždrijelo i jednjak, što će omogućiti dijagnosticiranje eventualnih problema kao što su uske točke ili prepreke, refleksni problemi, upale ili tumori.
Faringoezofagografija se obično provodi ako postoje problemi s gutanjem, osjećajima blokade u grlu ili bolovima u prsima. Međutim, postupak može biti neugodan ili čak bolan za pacijente koji pate od teških stanja poput upale ždrijela ili jednjaka. Zato je važno obavijestiti ljekara o bilo kakvim alergijama, problemima s gutanjem ili drugim medicinskim stanjima prije početka postupka.
Nakon postupka, pacijent će možda osjetiti blagu nelagodu ili nadutost u želucu, ali to bi trebalo brzo nestati. Važno je da pacijenti prate upute koje su im dali ljekari ili radiolozi nakon postupka kako bi se izbjegle komplikacije i osigurala što ugodnija rehabilitacija.
RTG dijagnostika, poput RTG-a zdjelice, je relativno jeftina i brza te je dostupna u gotovo svim bolnicama i medicinskim ustanovama. Međutim, izloženost jonizirajućem zračenju može biti štetna, posebno kod češćeg ponavljanja postupka. Zbog toga se obično izbjegava u dijagnosticiranju bolesti kod trudnica i djece te se primjenjuju druge, sigurnije metode dijagnostike. Uz brzi napredak tehnologije, postoje i druge naprednije metode dijagnostike koje su sigurnije i pružaju bolje kvalitete slika od RTG dijagnostike. Ipak, RTG dijagnostika ostaje jedna od osnovnih metoda dijagnostike koja se koristi u mnogim situacijama.
Povezane usluge iz iste oblasti