Vitamin D tokom ljeta – zašto su nalazi i dalje niski uprkos suncu?

Mnogi očekuju da će se nivo vitamina D automatski povećati tokom ljeta zahvaljujući dužim i sunčanijim danima. Međutim, laboratorijski nalazi često pokazuju suprotno. Veliki broj ljudi i dalje ima nizak vitamin D tokom ljeta iako redovno borave na otvorenom. Zapravo, ljeto može otkriti “hronični” nedostatak vitamina D u organizmu.

Sunčeva svjetlost jeste najvažniji prirodni izvor vitamina D, ali je isto tako veoma bitno naglasiti da na vrijednosti vitamina D utječu i brojni drugi faktori, uključujući tjelesnu težinu, starost, genetiku i zdravstveno stanje.

Vitamin D ima ključnu ulogu u održavanju zdravlja kostiju i zuba jer pomaže organizmu da apsorbuje kalcij i fosfor. Osim toga, važan je za normalno funkcionisanje imunološkog sistema, rad mišića i opće zdravlje organizma. Uprkos tome, nedostatak vitamina D i dalje je jedan od najčešćih nutritivnih deficita širom svijeta.

Simptomi manjka vitamina D mogu biti vrlo nespecifični, te često prolaze neprimijećeno. Umor, iscrpljenost, bolovi u mišićima, slabost i učestale infekcije samo su neki od znakova koji mogu ukazivati na nizak nivo ovog vitamina.

Kada se vitamin D spusti ispod referentne vrijednosti, organizam pokušava održati kalcij na normalnom nivou tako što povećava lučenje paratireoidnog hormona (PTH). Zbog toga ljekari često uz vitamin D traže i sljedeće laboratorijske analize: kalcij, fosfor, PTH i magnezij.

Sunce nije uvijek dovoljno

Najveći dio vitamina D organizam proizvodi sam pod utjecajem UVB zraka iz sunčeve svjetlosti. Ipak, činjenica da je ljeto ne znači automatski i dovoljne količine vitamina D u organizmu. Savremeni način života značajno je promijenio navike ljudi. Mnogi većinu dana provode u kancelarijama, trgovinama, automobilima ili drugim zatvorenim prostorima. Čak i kada su napolju, često borave u hladu ili koriste različite oblike zaštite od sunca. Važno je znati da UVB zrake, koje pokreću stvaranje vitamina D, nisu jednako prisutne tokom cijelog dana. Njihov intenzitet najveći je u periodu oko podneva, dok su rani jutarnji i večernji sati znatno manje efikasni za sintezu vitamina D.

Kreme sa zaštitnim faktorom neizostavan su dio zaštite kože tokom ljeta. One smanjuju rizik od opekotina, preranog starenja kože i razvoja karcinoma kože. Iako zaštitni faktori mogu smanjiti proizvodnju vitamina D, stručnjaci upozoravaju da se zbog toga ne smije odustati od zaštite kože. U stvarnim životnim uslovima većina ljudi ne nanosi kremu savršeno niti je obnavlja dovoljno često pa određena količina UVB zraka ipak dopire do kože. Boravak pod suncobranom, u hladu ili iza stakla također može značajno smanjiti stvaranje vitamina D.

Faktori koji utječu na nivo vitamina D u organizmu

Višak kilograma

Jedan od manje poznatih razloga za nizak vitamin D tokom ljeta jeste prekomjerna tjelesna težina. Vitamin D je vitamin koji je topiv u mastima, što znači da se može skladištiti u masnom tkivu.

Kada osoba ima veći procenat masnog tkiva, dio vitamina D ostaje pohranjen u tim rezervama i manje ga je dostupno u krvotoku. Zbog toga osobe s prekomjernom tjelesnom težinom ili gojaznošću često imaju niže vrijednosti vitamina D, čak i kada provode dovoljno vremena na suncu.

Tamnija koža

Melanin, pigment odgovoran za boju kože, djeluje kao prirodna zaštita od UVB zraka. Zbog toga osobe tamnije puti trebaju duže izlaganje suncu kako bi proizvele istu količinu vitamina D kao osobe svjetlije puti. To ne znači da će svaka osoba tamnije kože razviti deficit, ali predstavlja važan faktor koji može utjecati na laboratorijske nalaze.

Starosna dob

Proces starenja utječe i na proizvodnju vitamina D. Što smo stariji, koža postaje manje efikasna u pretvaranju sunčeve energije u vitamin D. Istovremeno, starije osobe često provode manje vremena na otvorenom, što dodatno povećava rizik od nedostatka. Upravo zbog toga starija populacija spada među rizične grupe kojima se češće preporučuje kontrola nivoa vitamina D u organizmu.

Kada problem nije sunce nego zdravlje?

Ponekad nizak vitamin D nema mnogo veze sa sunčevom svjetlošću. Određena zdravstvena stanja mogu otežati apsorpciju ili iskorištavanje vitamina D u organizmu. Bolesti probavnog sistema, poput celijakije i Crohnove bolesti, mogu smanjiti sposobnost crijeva da apsorbuju hranjive materije. Također, oboljenja jetre i bubrega mogu poremetiti pretvaranje vitamina D u njegov aktivni oblik. U takvim slučajevima osoba može redovno boraviti na suncu, a da uprkos tome i dalje ima nizak nivo vitamina D.

Vitamin D se nalazi u relativno malom broju namirnica. Najpoznatiji prirodni izvori su masna riba poput lososa, skuše i sardine, zatim žumance jajeta i određeni obogaćeni mliječni proizvodi. Ipak, količine koje se unose hranom često nisu dovoljne da same održe optimalan nivo vitamina D, posebno kod osoba koje imaju povećane potrebe ili otežanu apsorpciju.

Šta kažu najnovija istraživanja?

Posljednjih godina naučnici sve više upozoravaju da nivo vitamina D ne zavisi samo od količine sunčeve svjetlosti.

Istraživanje objavljeno 2024. godine u časopisu Scientific Reports potvrdilo je snažnu povezanost između gojaznosti i nedostatka vitamina D u organizmu. Istraživači navode da se vitamin D skladišti u masnom tkivu, zbog čega osobe s viškom kilograma često imaju niže koncentracije ovog vitamina u krvi, čak i kada su dovoljno izložene suncu.

Još zanimljivije rezultate donijelo je veliko genetsko istraživanje objavljeno 2025. godine u časopisu Nature Communications. Naučnici su identifikovali više od 160 genetskih varijanti povezanih sa statusom vitamina D u organizmu, te zaključili da dvije osobe izložene istoj količini sunčevog zračenja mogu imati potpuno različite vrijednosti vitamina D.

Ova otkrića dodatno potvrđuju da nizak vitamin D tokom ljeta nije nužno znak da osoba provodi premalo vremena na suncu. Na njegove vrijednosti utječe složena kombinacija genetike, tjelesne težine, starosti, zdravstvenog stanja i životnih navika.

Stručnjaci savjetuju umjeren i siguran boravak na suncu, redovnu fizičku aktivnost, uravnoteženu prehranu bogatu prirodnim izvorima vitamina D te održavanje zdrave tjelesne težine. Kod osoba koje pripadaju rizičnim grupama ili imaju simptome deficita preporučuje se laboratorijska provjera nivoa vitamina D. O eventualnoj suplementaciji najbolje je odlučiti u dogovoru sa ljekarom, na osnovu nalaza i individualnih potreba.

Iako je ljeto period kada organizam prirodno proizvodi najviše vitamina D, sunčano vrijeme nije garancija optimalnih vrijednosti ovog važnog vitamina. Redovne kontrole i individualni pristup najbolji su način da se na vrijeme prepozna i spriječi nedostatak vitamina D, čak i tokom najsunčanijih ljetnih mjeseci.

Izvori

1. AlzohilyB,AlMenhaliA,GariballaS.isaradnici.Unravelingthecomplex interplay between obesity and vitamin D metabolism. Scientific Reports, 2024.

2. ShraimR,TimofeevaM,WyseC.isaradnici.Genome-wide gene-environment interaction study uncovers 162 vitamin D status variants using a precise ambient UVB measure. Nature Communications, 2025.

3. NationalInstitutesofHealth(NIH).VitaminDFactSheetforHealth Professionals.

4. ClevelandClinic.VitaminDDeficiency:Causes,SymptomsandTreatment.